preskoči na sadržaj

Gimnazija Pula

 > Naslovnica
NOVOSTI

Učenici posadili 300 sadnica alepskog bora na Donjem Kamenjaku

Autor: Dejan Zelenak, 16. 11. 2016.

Učenici naše škole 15. studenoga sudjelovali su u projektu pošumljavanja rta Kamenjak. To je dugoročni projekt u organizaciji Hrvatskih šuma, podijeljen u dvije faze –  sadnja borove šume i sadnja hrastove šume. Sudjelovalo je 25 učenika koje su vodili prof. Teodora Beletić i prof. Dejan Zelenak. Tijekom prijepodneva gimnazijalci su posadili oko 300 sadnica alepskog bora (Pinus halepensis) u sklopu prve faze projekta.

U dobrom društvu, uz sunčano vrijeme i predivan pogled s jedne strane na svjetionik Porer, a s druge na cijelu Pulu, učenicima nije bilo teško odraditi ovako zahtjevan posao.

Više pročitajte u nastavku...

Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag zaštićena su područja od 1996. godine, u kategoriji značajnog krajobraza (IUCN Category: V). Donji Kamenjak je dug 3.400 metara, a širok od 500 do 1.600 metara. Na površini nešto manjoj od 400 ha nalaze se brojne biljne i životinjske vrste, a obalni dio čini više od 30 slikovitih uvala koje oplakuje kristalno bistro i čisto Jadransko more.

Sa skoro svih strana okružen morem te s visokim udjelom mora u odnosu na kopno, Kamenjak ima mikroklimatske uvjete koji su karakteristični za otoke. Vrlo malo kiše, topla i suha ljeta, samo su neka od obilježja prave mediteranske klime. Niske nadmorske visine Kamenjaka nisu baš privlačne oblacima koji bivaju odnošeni vjetrom, pa je tako Kamenjak mjesto sa najmanjim prosječnim brojem padalina u cijeloj Istri. Svi ovi nepovoljni klimatološki uvjeti u kombinaciji s velikim prisustvom posolice, dovode do ekstremnih uvjeta za život biljaka uz same obale Kamenjaka.

Upravo je zbog tih uvjeta i pokrenut projekt pošumljavanja Kamenjaka, kako nam je objasnila inženjerka šumarstva gospođa Irena Višković iz Hrvatskih šuma. Okupljenim gimnazijalcima objasnila je pojedine faze ovog projekta. U prvoj fazi projekta, uz samu obalu, sade se alepski borovi (Pinus halepensis) iz porodice Pinaceae. Alepski bor inače raste diljem cijele Istre, a dobro podnosi sušu, visoke temperature i posolicu. Zbog svog svojstva da raste iz golog kamena, a zbog otpornosti na posolicu idealna je hladovina uz morsku obalu.

Gospođa Višković naglasila je i kako borovi nisu autohtona vrsta ni u Istri ni u Dalmaciji. Na našem poluotoku oduvijek su prevladavale listopadne šume, poput šuma hrasta medunca i pitomoga kestena, koji su omogućavali trajno drvarenje i pašarenje. To je takozvano "pedalenje", pri čemu se stablu obrezuju samo grane i uklanjaju samo stara i debela debla. Ovaj sistem uveli su još Mlečani, a ostao je sačuvan do danas na otoku Cresu.

Od kolike su važnosti istarske šume bile Mletačkoj Republici pokazuje i podatak da je još 1584. sastavljen prvi katastar šuma Istre -  jedan od prvih u tadašnjoj Europi i svijetu. Dolaskom Istre pod vlast Austrijskog Carstva briga za šume opada, a zbog prekomjerne sječe naglo opada šumski fond. Promjene nastaju tek u drugoj polovici 19. stoljeća kada je u Zadru osnovano Carsko namjesništvo za šumske poslove. Istra je bila u sklopu carskog namjesništva u Trstu, ali je zadarski šumarski nadzornik bio zadužen i za Istru. Istarska skupština donosi Zakon o pošumljavanju 1866.  te je do 1913. pošumljeno više od 4.000 ha površine, ponajviše alepskim borom, ali i crnim borom. Ovi borovi uzgajali su se u rasadnicima duž cijelog Jadrana u količini od oko 60.000 komada sadnica na godinu.

Iako je u odnosu na gole kamenjare pošumljavanje alepskim borom pozitivno u smislu povećanja vegetacijskog pokrova, njegov negativan učinak na ostale autohtone vrste je u izravnoj suprotnosti s jednim od ciljeva okolišne politike Europske unije, koja se zalaže za očuvanje bioraznolikosti mediteranskog ekosustava kroz bogatstvo i raznolikost vrsta. Smanjena bioraznolikost u šumama alepskog bora te posebna dinamika širenja alepskog bora koja često podrazumijeva pojavu požara, dovodi nas do druge faze projekta, koja će se provesti nakon što se sadnice alepskog bora koje smo danas posadili, skupa sa svim ostalim posađenim sadnicama, za 20-ak godina razviju u borovu šumu. Tada će se u toj šumi posaditi sadnice određenih vrsta hrasta jer će se stvoriti povoljni uvjeti za njegovu sadnju, kao što je nastanak novog sloja plodne zemlje i hladovine. Nakon što se sadnice hrasta malo razviju postojeći borovi će se posjeći. Konačan cilj projekta je nastanak hrastove šume za 40 do 50 godina na postojećem golom kamenu.

Djelatnici Hrvatskih šuma bili su oduševljeni našim učenicima i njihovom odlučnošću da među svim tim kamenjem pronađu bilo kakav komadić zemlje u kojega će posaditi svoju sadnicu borića. Nadamo se kako će učenici koji su sudjelovali u sadnji jednog dana s ponosom pokazati na hrastovu šumu na Kamenjaku i svojim unucima moći objasniti kako su upravo oni bili ti koji su sudjelovali u počecima ovog projekta.  

Predavanje gospođe Irene Višković iz Hrvatskih šuma

 Priprema sadnica borova za sadnju

 

Proces sadnje

 

Jednog dana ću izrasti u veliki, bujni bor smiley

Pozdrav s rta Kamenjak wink











Vremenik

1a, 1b, 1c, 1d, 1e, 1f, 1g

2a, 2b, 2c, 2d, 2e, 2f, 2g

3a, 3b, 3c, 3d, 3e, 3f, 3g

4a, 4b, 4c, 4d, 4e, 4f, 4g

 

 
Kalendar
« August 2017 »
Mo Tu We Th Fr Sa Su
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Set displayed events

 
Tražilica
 

 
Brojač posjeta
Ispis statistike od 23. 6. 2010.

Ukupno: 645849
Ovaj tjedan: 766
Danas: 190
 
 > Naslovnica
CMS za škole logo
Gimnazija Pula / Trierska 8, HR-52100 Pula / gimnazija-pula.skole.hr / gimnazija@gimnazija-pula.skole.hr
preskoči na navigaciju